Akademik Matija Bećković rekao je da su svi mali jezici danas ugroženi i svi se brane koliko god mogu i kako znaju i umiju, dok se srpski jezik i ne brani, nego se "još i potura".

matija beckovic

"Jezik više brine o nama, nego mi o njemu, a znamo kako je prošlo sve o čemu smo mi brinuli", rekao je Bećković za "Blic".

On je naveo da je vrijeme redukovalo jezik, svelo ga na dvije do tri riječi, kojima se, kao nekom vrstom esperanta, cijeli svijet sporazumijeva riječima "super", "okej" i "giv mi fajv", a da svako ko govori više od te tri riječi "smara ili je terorist".

Bećković je rekao da je "u naše vrijeme podignut ustanak protiv ljudskog govora i da se smatra da su sve priče već ispričane i kompromitovane", te da bi danas najbolje sagovornike mogli pronaći među gluvonijemima, kao i da je znakovni jezik trijumfovao jer mu nisu potrebni ni lektori, ni korektori, ni prevodioci.

Odgovarajući na pitanje šta bi srpskoj kulturi moglo pomoći, Bećković je rekao da bi za početak bilo najefikasnije da lideri polažu ispit na kojem bi dobili diktat, koji bi pokazao koliko njih bi razdvojilo "ne mogu", napisalo "s razlogom", a ne "razlogom" ili "bio", a ne "bijo".

"Diktat bi izgledao kao seča knezova. Ali bi iz službe trebalo odstraniti samo one koji polože", dodao je Bećković.

Bećković je naveo da je najpopularniji oblik kulture danas sport jer je tijelo pobijedilo duh, najslavnija pozornica je teretana, a vrhunac ljepote su silikoni.

"Iskušenica novokomponovana celiva ikonu nadutih usana. Najpoštovanija ikona našeg vremena je ogledalo. Pred ogledalom se današnji čovek moli bogu", naveo je Bećković.

On je napomenuo da su muzeji zatvoreni, galerije pretvorene u kafiće i poslastičarnice, a splavovi postaju domovi kulture, gdje se okuplja elita.

"Vlast je obnovitelj i pokrovitelj svega o čemu pričamo. I za to dobija najveću podršku. Zemlja sve više liči na kolosalnu izložbu konceptualne umetnosti, a svakodnevni život na permanentni perfmormans njenih stanovnika, samo nedostaje direktan prenos", dodaje Bećković.