Njegova svetost patrijarh srpski Irinej večeras je u beogradskom naselju Busije tokom centralne manifestacije povodom Dana sjećanja na stradanje i progon Srba prije 21 godinu u hrvatskoj akciji "Oluja" poručio da je neophodno zločin oprostiti, ali ne i zaboraviti da se zlo ne bi ponovilo.

21 godina oluje

Patrijarh Irinej pozvao je na mir sa susjedima jer zlo nikad nikom nije ništa dobro donijelo, ali i istakao da se ne smije zaboraviti ono što se Srbima desilo u prošlosti i što ih je, uz Jermene i Jevreje, učinilo najvećim stradalnicima u svjetskoj istoriji.

"Cilj `Oluje` bio je proterati Srbe sa prostora Severne Dalmacije, Like, Korduna, Banije, uopšte iz Srpske Krajine i dovršiti ono što je započeto u ustaškoj državi za vreme Drugog svetskog rata - očistiti Hrvatsku od pravoslavnih", naveo je patrijarh Irinej nakon što je večeras ispred Crkve Svetog Kirila i Meteodija služio parastos za Srbe ubijene tokom "Oluje".

Srpski patrijarh naveo je da je jedino u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj bio formiran koncentracioni logor za djecu u kojem je, uz prećutkivanje i nerijetko aktivno učešće katoličkog sveštenstva, ubijeno 21.000 srpskih mališana.

Sve to, kako je rekao patrijarh Irinej, nastavljeno je 1995. godine, kada su sa tih prostora masovno protjerani i ubijani Srbi.

Patrijarah Irinej naglasio je da veličanje "Oluje" i ustaških zločina u savremenoj Hrvatskoj unosi strah kod preostalih Srba u Hrvatskoj, a ćutanje EU na to pred Srbe postavlja opravdano pitanje - da li treba da teže takvoj EU.

"Mene ozbiljno zabrinjava muk Rimokatoličke crkve na ovo što se dešava danas i sva ranija tragična zbivanja. NJihov glas se ne čuje i nije se čuo ni 1941. godine kada su Srbi umjesto zaštite u Zagrebu čuli zvukove handžara", rekao je patrijarh Irinej.

Prema njegovim riječima, za ideju Hrvatske bez Srba žrtvovano je oko milion Srba po stratištima Jasenovca, Jadovna, Prebilovaca, desetine jama i provalija, ali je ta istina u vrijeme komunizma bila zabetonirana i o tome se ćutalo.

Srpski patrijarh poručio je da je dobro pamtiti, ali je još bolje oprostiti, kao i da je ljudski griješiti, a božanski praštati.

"Tome nas uči sam Hristos i vera naša. On je sa krsta molio za oproštaj za grešnike rečima - `Gospode, oprosti im ne znaju šta rade`", rekao je patrijarh Irinej.

Srpski patrijarh napomenuo je da je važno u vremenu koje je pred nama graditi mir i toleranciju jer su "zločin i mržnja tama koja ubija".

"Hteli ili ne hteli mi smo najbliži jedni drugima. Zato smo svi pozvani da gradimo budućnost. Da umesto mržnje i neprijateljstva negujemo toleranciju. To je vrednost koja se ne gubi. Čemu mržnja, zlo i zločin? Mržnja je tama koja ubija", poručio je patrijarh Irinej.

Patrijarh je naglasio da zajednički Gospod poziva na ljubav prema neprijateljima, baš kao prema bližnjem.

"Zlo nikome nije donelo ništa dobro. Neka to bude zvezda vodilja svima koji se krstom krste, Hrista vole, onim koji crkve vode", poručio je patrijarh Irinej.

Nakon patrijarhovog obraćanja intonirane su himne Srbije i Republike Srpske, a potom je minutom ćutanja odata pošta za žrtve "Oluje".

Na centralnoj manifestaciji prisutnima se obratila Jelena Šarić, djevojka koja je bila u koloni Srba protjeranih iz bivše Republike Srpske Krajine, a koja danas živi u Srbiji.

21 godina oluje

"Na današnji dan prije 21 godinu dobili smo, nažalost, novo ime - izbjeglice. Rat nam je odnio sve. Ne bih voljela da se ovo desi bilo kojem narodu. Želim da živimo u miru i slozi, ali da zaboravimo nikada ne možemo", rekla je Šarićeva.

Centralnoj državnoj manifestaciji prisustvuju premijer Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, članovi vlada i parlamenata Srpske i Srbije, predstavnici Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve, diplomatskog kora, kao i nekoliko hiljada građana.

"Oluja" je do danas ostala zločin bez kazne u kojem su žrtve bile civili, stari i nemoćni, djeca.

U hrvatskoj akciji "Oluja", koja je izvedena uz pomoć i podršku NATO-a i jednica Hrvatskog vijeća odbrane i takozvane Armije BiH, sa područja sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije, protjerano je više od 220.000 Srba.

Na evidenciji "Veritasa" nalazi se 1.856 poginulih i nestalih Srba tokom i nakon "Oluje", od kojih su 1.206 civili, a među njima tri četvrtine stariji od 60 godina. Među žrtvama je i 546 žena.
Od ukupnog broja žrtava, do sada je rasvijetljena sudbina 1.019 lica.