Danas se navršava 20 godina od kad je dogovoren Dejtonski mirovni sporazum, kojim je zaustavljen rat u BiH koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

Godišnjica parafiranja Dejtonskog sporazuma

Dvije decenije od Dejtona obilježavaju se u atmosferi i dalje prisutnih podjela između entiteta, uz nastojanje Sarajeva da jača institucije federacije, ali i uz rješenost i odluku Republike Srpske da se o odnosima u zajedničkoj državi izjasni referendumom.

Međunarodnim zvaničnicima ne sviđa se ideja o referendumu, a zvanični Beograd u toj namjeri Srpskoj savjetuje uzdržanost, izvještava agencija Tanjug.

Tri nedjelje pregovora

Dejtonskim sporazumom i zvanično je okončan troipogodišnji rat u BiH.

Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Rajt-Peterson u gradiću Dejton, u SAD, poslije tronedjeljnih pregovora predstavnika BiH, Hrvatske i Jugoslavije, uz posredovanje SAD.

BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.

Tri nedjelje kasnije, 14. decembra 1995, pomenuta trojica zvanično su potpisala mirovni sporazum u Jelisejskoj palati u Parizu.

Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS-a i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma isključivo na miroljubiv načun.

Bio je to krajnji ishod šatl-diplomatije, koju je počeo Ričard Holbruk sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD-a, a koja je podrazumjevala posredničku diplomatiju između zaraćenih strana.

BiH podijeljena po principu 51:49 + Brčko

Jedan od osnovnih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan bila je podjela BiH po principu 51 odsto teritorije Federaciji BiH i 49 odsto Republici Srpskoj, dok je kao poseban uspostavljen Distrikt Brčko.

Sporazum je najveća ovlašćenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlašćenja za nivo zajedničkih državnih organa, a potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN-a, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

Dejtonski sporazum ima ukupno 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav BiH.

U međuvremenu, original dokumenta je izgubljen.