Hrana je nekada bila izvor života i zadovoljstva. Danas trpezarijski sto može da podsjeća na minsko polje.

hrana

Slaninu danas upoređuju s azbestom, a bijelu zemičku sa “Trojanskim konjem”, ali to nije ono najgore. Najgore je to što se savjeti vezani za hranu mijenjaju konstantno.

Jednim dijelom, to je neizbježno, jer se naučna saznanja vezana za hranu stalno proširuju zahvaljujući novim studijama, ali s tim i stvaranje raznih teorija zavjere i preuveličavanje dobijenih rezultata.

Predstavljamo vam dosadašnja znanja o “najopasnijim” namirnicama u cjelini, kako biste lakše došli do odluke da li treba da mijenjate nešto u ishrani.

Slanina

Opasnost: Prerađevine su opasne koliko i cigarete

Činjenice: Svjetska zdravstvena organizacija je objavila izvještaj o nizu dokaza da slanina i druge prerađevine mogu doprinijeti pojavi kolorektalnog kancer, ali se ispostavilo da je naknadno tumačenje izvještaja dovelo do neosnovane panike među ljudima.

Naime, čak i ako ne jedu meso, ljudi imaju oko 5,6 odsto šansi da obole od tog kancera, dok u slučaju da bez prestanka jedu prerađevine, rizik raste na oko 6,6 odsto. Drugim riječima, od 100 osoba koje prestanu da jedu slaninu, samo jedna će zahvaljujući tome izbjeći rak. Međutim, kad je riječ o duvanu, od 100 pušača koji odluče da ostave cigarete, zbog te odluke biće spaseno 10 do 15 ljudi.
Za sada, dovoljno je da unos prerađevina držite na preporučenim dozama od oko 70 grama dnevno.

Kafa

Opasnost: Kofein izaziva srčani udar

Činjenice: Postoji vrlo malo dokaza da kafa izaziva probleme sa srcem. Naprotiv! New England Journal of Medicine je 2012. objavio izvještaj istraživanja kojim je obuhvaćeno 400.000 Amerikanaca tokom 13 godina.

Naučnici su otkrili da ljudi koji piju između tri i šest šolja dnevno imaju oko 10 odsto manje šanse da umru tokom 13-godišnjeg perioda od posljedica srčanih bolesti, šloga, dijabetesa i infekcija.

I istraživanje kojim je ispitano više studija sa ukupno više od milion ispitanika pokazalo je slične rezultate: osobe koje piju četiri šoljice kafe dnevno imaju oko 16 odsto manje šanse da prerano umru.

Istini za volju, u tom slučaju riječ je samo o takozvanim opservacionim studijama koje ne mogu da razluče da li kafa štiti srce ili je riječ o uticaju nekih drugih faktora.

Dakle, kafa vjerovatno nije eliksir života i vječne mladosti, ali prema dosadašnjim dokazima, bez bojazni možete uživati u svojoj jutarnjoj dozi.

Pšenica

Opasnost: Povećava rizik od Alchajmerove bolesti

Činjenice: Prije svega, samo mali broj ljudi – oko 1 odsto ukupne populacije – ima stvarnu alergiju na gluten, poznatu i pod nazivom celijakija. Ostali možda nemaju tu bolest, ali mogu biti “osjetljivi” na pšenicu i osjećati neugodnost u stomaku kada pojedu previše hljeba.

Objašnjenja ove osjetljivosti na gluten su kontroverzna: nikad nije potvrđeno da je stvarni uzročnik takve osjetljivosti gluten iz pšenice, pa može biti da je izazivaju neki šećeri i proteini kakvi mogu da se nađu i u raznim drugim namirnicama. U tom slučaju, izbacivanjem pšeničnih proizvoda simptomi neće nestati.

Ipak, postoje ljudi koji ne primjećuju bilo kakve simptome, ali izbjegavaju pšenicu zbog onog što su čuli o njoj. Jedna prilično popularna teza je da pšenični proizvodi izazivaju zapaljenja u cijelom tijelu, koji povećavaju rizik od Alchajmerove bolesti. Iako je tačno da ishrana bogata ugljenim hidratima, u nekim slučajevima pretjerane i dugoročne upotrebe, može dovesti do oštećenja nerava, integralna pšenica je i dalje kvalitetnija od većine drugih izvora energije.

Dakle, ljudi jedu pšenicu barem 10.000 godina i ukoliko niste sigurni da ste alergični na istu, nemate razloga da je u potpunosti izbacujete iz ishrane.

Puter, sir, punomasno mleko

Opasnost: Mliječni proizvodi zapušavaju arterije i doprinose nastanku srčanih bolesti.

Činjenice: Decenijama smo imali priliku da slušamo da “zasićene” masti iz sireva, putera i punomasnog mlijeka podižu holesterol i predstavljaju rizik od srčanog udara. Iz tog razloga mnoge zdravstvene organizacije podsticale su upotrebu margarina i biljnih ulja, mijenjajući zasićene masti “polinezasićenim”.

Međutim, u posljednjih nekoliko godina ovakvi stavovi se potpuno obrću. Prema jednom većem pregledu studija iz ove oblasti objavljenom u Analima interne medicine, zaključeno je da “visok nivo zasićenih masti u ishrani nema uticaj na nastanak koronarnih bolesti”.

Ponovo je riječ o opservacionim studijama, pa se jasne preporuke na osnovu njih ne mogu dati, ali su prema jednom testu, u kom su učesnici svakog dana jeli gauda sir sa 27 odsto mliječne masti tokom osam nedjelja, na posletku imali niži holesterol u odnosu na kontrolnu grupu, koja je dobijala alternativne proizvode bez masnoća.

Najčudnije je to što osobe koje jedu punomasne verzije mliječnih proizvoda koje su prepune kalorija nisu u većem riziku od debljanja i gojaznosti u odnosu na one koje jedu samo proizvode od poluobranog mlijeka. Moguće je da same masnoće regulišu metabolizam i čine da efikasnije trošimo energiju, ali je moguće i da nas duže čine sitim, zbog čega ređe “grickamo”.

Pasterizovano mlijeko

Opasnost: Proces pasterizacije doprinosi nastanku ekcema, astme i drugih poremećaja imuniteta

Činjenice: Nije samo punomasno mlijeko bilo na meti. Jedna od glavnih predrasuda o tome da su namirnice zdravije, ako su “prirodnije”, dovela je do toga da mnogi okrive pasterizovano mlijeko za niz bolesti. Tako se na raznim mjestima moglo pročitati o tome da proces pasterizacije uništava korisne nutrijente u mleku, uključujući i proteine koji nas štite od alergija. Takođe, ovom obradom ubijaju se i dobre bakterije, koje jačaju imuni sistem i čak štite od raka.

Međutim, mnogi ljekari smatraju da je riječ o pretjerivanju. Blagim zagrijevanjem mlijeka, do kakvog dolazi tokom pasterizacije, čuva se većina nutrijenata. Iako postoje neki dokazi da osobe koje piju sirovo mlijeko, ređe pate od alergija, nije poznato da li je to samo zbog izostanka pasterizacije, ili činjenice da takve osobe uglavnom žive na selima, okruženi prirodom. Ipak, sirovo mlijeko nosi brojne rizike, jer se u njemu mogu naći bacili poput tuberkuloze, salmonele i E. koli.

Jaja

Opasnost: povećanje rizika od srčanog udara

Činjenice: Poput punomasnog mlijeka, za jaja se nekada vjerovalo da zapušavaju arterije i povećavaju rizik od srčanih bolesti. U tome može biti neke istine, ali u slučaju da ste inače zdravi, nedjeljno možete pojesti i do sedam jaja, bez bojazni od posljedica.

Dijetalna gazirana pića

Opasnost: Vještački zaslađivači doprinose riziku od raka

Činjenice: Već znamo da previše šećera u ishrani vodi gojaznosti, dijabetesu i srčanim bolestima, ali da li isto važi i za vještačke zaslađivače?

Mnogi strahuju da oni podstiču rast tumora, ali je riječ o preuveličanim tvrdnjama. Naime, jedna velika studija koju je sproveo američki Nacionalni institut za proučavanje raka nije pronašla ni jedan dokaz da aspartam, jedan od najčešće korištenih vještačkih zaslađivača, povećava rizik od raka mozga, leukemije ili limfoma i da isto vjerovatno važi i za njegove alternative.

Ipak, tačno je da vještački zaslađivači možda mogu dovesti do intolerancije na glukozu i dijabetesa tipa 2, ali i ovo tek treba da bude dokazano.