I danas se na mnogim srpskim svadbama svira i igra uz pjesmu “Šote, mori šote”, iako bi ova pjesma morala da bude “zabranjena” na svim srpskim prostorima. Riječ šota odmah nas podsjeća na igru. Značenje ove pjesme je sasvim drugačije i kosi se sa svim načelima ljudskosti.

sota, mori sote pjesma o zlocinu Azem Bejta i Šota Galica

Šiptarka Šota Galica (1895-1927), bila je kačak (albanski odmetnik) i poznati srbomrzac. Ona je bila žena zlikovca Azema Bejta iz sela Galice, koji je svojevremeno harao po Kosovu i Metohiji.

Njih dvoje sa svojim grupama vršili su napade na srpska sela i gradove, kao i na lokalne puteve na jugu Srbije prema granici sa Albanijom, te u graničnom pojasu gdje su živjeli pripadnici šiptarskog naroda, napadajući predstavnike srpske vlasti i civile. Uz sve to, oni su  činili stravične zločine - ubistva i mučenja.

Po Šoti Galici nastala je poznata pjesma „Šote, mori šote”, dok je bacala u oganj šestoro srpske djece - čobana, u planinskom predjelu na jugu Srbije, blizu granice sa Albanijom. Dok su djeca vezana i živa gorjela na lomači, Šota je sa ostalim pripadnicima svoje grupe razbojnika pjevala i skakala od sreće. Na taj način nastala je i pjesma „Šote, mori šote”.

Nadamo se da će svaki Srbin koji ubuduće čuje da se na svadbi, ili bilo gdje drugo svira ova pjesma zaustaviti njeno izvođenje.