Džejms Lajon, bivši član Međunarodne krizne grupe i nekadašnji službenik u kancelariji predstavnika EU za BiH, optužio je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Rusije Vladimira Putina, za razbijanje BiH.

Dodik i Putin

On je ocijenio da će u slučaju da se održi referendum u RS zakazan za 15. novembar, u BiH i Srbiji ponovo izbiti rat sa teškim posljedicama.

Lajon je u autorskom tekstu za američki magazin "Forin polisi" napisao da referendum u RS 15. novembra mnogi vide kao slabo prikriven referendum o nezavisnosti i da "poslije 20 godina mira, RS prijeti da uništi sporazum koji je Bosnu održao zajedno", što "Zapad mora da zaustavi".

- U sijenci vijesti o ruskim vazdušnim napadima protiv pobunjenika u Siriji i poplave izbjeglica koje preko Balkana putuju ka zapadnoj Evropi, na pomolu je kriza u Bosni i Hercegovini na jugoistoku EU. I ovdje, takođe, Moskva ima ulogu u odlukama koje prave probleme - smatra Lajon.

Dejtonski sporazum je stvorio dva visoko autonomna entiteta unutar Bosne: Federaciju BiH sa bošnjačko-hrvatskom većinom i Republiku Srpsku sa srpskom većinom. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, planira da referendumom 15. novembra, otvorenim kršenjem sporazuma baci sijenku na proslavu godišnjice Dejtona, što je potez koji mnogi vide kao slabo prikriven referendum o nezavisnosti, piše Lajon.

On smatra da je pitanje za referendum: "Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno nametnutih zakona o Sudu i Tužilaštvu (BiH) i sprovođenje njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?" pristrasno i sugestivno i da "nudi samo jedan pravi odgovor".

- Referendum će Dodiku dati političko i pravno pokriće da naredi institucijama Republike Srpske - od državne administracije do poreznika - da prestanu da poštuju odluke državnog suda, presude i odluke, i da opstruiraju rad tužilaštva. To bi poništilo 20 godina napretka i započelo uništavanje pravnog poretka u BiH. Iako se referendum odnosi samo na pravosuđe, njegove destruktivne posljedice ga čine, de fakto, proglašenjem nezavisnosti - ocijenjuje Lajon.

Lajon je Dodika optužio za "oštri srpski nacionalizam, očigledno pogrešne evropske politike njegovog smirivanja, ruskog miješanja na Balkanu, i opasne nespremnosti Sjedinjenih Država da Evropsku uniju u Bosni ostave po strani".

On je ocijenio da je, "osjećajući slabljenje međunarodne odlučnosti, Dodik, još kao premijer Republike Srpske, počeo da koristi zaraznu nacionalističku retoriku, govoreći sa prezirom o Bošnjacima i bosanskoj državi, i najavio da je država koja je uspostavljena u Dejtonu privremena".

Lajon piše da je 2011. Dodik zaprijetio referendumom o državnim pravosudnim institucijama, "ali se povukao nakon što ga je privremeno Brisel umirio stvaranjem struktuiranog dijaloga o pravosuđu", što je izgledalo kao birokratsko nastojanje da se umanji dreka Republike Srpske".

- To nije uspjelo. Čini se da je Dodikov animozitet prema pravosudnom sistemu na državnom nivou povezan sa njegovim gađenjem prema nezavisnom sudstvu i njegovim ličnim strahom od optužbi za korupciju - piše Lajon.

Sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, kao jedina osoba sa zakonskim ovlašćenjima da zaustavi Dodikov referendum, aktuelni, je na insistiranje kako Vašingtona tako i Brisela stajao po strani, ističe Lajon.

EU tek treba da formuliše odgovor na najnovije Dodikove provokacije, koji bi ga ubijedio da otkaže referendum. Neki međunarodni zvaničnici misle da je samo pregovaranje način,i nadaju se da će se izboriti sa tim, post fakto, preko pravosudnih institucija koje Dodik planira da krši. Drugi se nadaju da Beograd može biti pozvan da obuzda Dodika, ignorišući da srpska 'duboka država' smatra RS kao svoj najveći spoljopolitički uspjeh. Zaista, zvaničnici iz Beograda otvoreno podržavaju Dodika i nadaju se da će dobiti RS u zamijenu za odustajanje od Kosova - smatra on.
Lajon misli i da je u svemu tome Moskva podržala Republiku Srpsku

- Podržavanjem Dodika, Putin je u stanju da stvori ozbiljne probleme za Zapad, bez potrebe da investira sredstva ili diplomatsku energiju. Ovaj obrazac bi trebalo da bude poznat. Od Abhazije u Gruziji, Pridnjestrovlja u Moldaviji i najskorije na Krimu i u istočnoj Ukrajini, Rusija je odlučila da spriječi zapadni uticaj u regionima koje istorijski gleda kao svoje, a koje je ipak izgubila nakon pada Berlinskog zida. Čini se da će Moskva, ako ne može da kontroliše određenu teritoriju, odlučiti da se stvori klima nestabilnosti koja spriječava EU, SAD i NATO da steknu značajno uporište. Ovo važi za Balkan, koji je Rusija tradicionalno smatrala za svoju sferu uticaja. Kako se susjedna Crna Gora približava članstvu u NATO, Moskva želi da povuče liniju protiv daljeg zapadnog napretka u regionu - ocijenjuje Lajon.
Zapad sada mora da spriječi Rusiju da koristi Dodikov nacionalizam da destabilizuje Balkan i stvori još jedan sukob. S obzirom da je EU ometena svojim većim problemima, samo energičan i robustan pristup SAD može preduhitriti predstojeći kolaps Bosne - i ruski korak u taj vakum, piše Lajon.

On smatra i da će, ako nastavi s referendumom, Dodik prekršiti Dejtonski sporazum, čime će RS legalno izgubiti legitimitet i postati "lažni entitet utemeljen na genocidu".

- Ako izbije nasilje, to će se osetiti širom Balkana, i ono bi moglo da se prelije na Kosovo, jug Srbije, Makedoniju i srpski region sa muslimanskom većinom Sandžak. Prelivanje nasilja iz Bosne bi moglo da poremeti tekuće pregovore između Beograda i Prištine i to bi moglo da donese povratak etničkog čišćenja 1990. i obnovi tokove izbeglica. To takođe može da radikalizuje umjerene bosanske muslimane, koji su pod sve većim pritiskom ekstremista iz Zaliva, što stvara rizik stvaranja minidržave bijesnih muslimana direktno na granici EU - napisao je Lajon za "Forin polisi".