Jedan trebinjski istoričar reče da se čudi zašto se u zadnjih nekoliko godina toliko priča o Trebinju i zašto se diže u nebo. Upravo iz tog razloga, pokušavamo da uradimo posao koji sadašnji ‘trebinjski istoričari’ ne rade, niti im pada na pamet, zašto bi.

trebinje grad

Da je sreće pa da istoričari odrade svoj posao, a turistički radnici to isprate, Trebinje bi dobilo novi turistički prospekt, čime bi potencijalni turisti mogli lakše i zbog obilja ponude u većem broju da se opredijele za dolazak u naš grad.

Turizam i istorija u mnogome su povezani. Sigurni smo da bi turisti, pored svih ostalih prednosti našeg grada, sigurno rađe došli kada bi u prospektu bilo izloženo sve što Trebinje ima. Malo gradova u svijetu može da pokaže obilje lokaliteta iz neolita, rimskog perioda pa sve do početka savremenog doba. To je od ogromnog značaja prilikom odlučivanja koji grad obići, a svakako ne zbog 16 platana.

Ponovo pokrećemo ideju da su u našem gradu osnuje ljetnji kamp za studente arheologije iz cijelog svijeta.

U našoj okolini ima puno lokaliteta koje treba detaljno ispitati. Sve što oni urade bilo bi značajno za naš grad. Samo razmislite kojiko lijepih priča bi oni kada se vrate u svoje zemlje pričali o našem gradu.

Sigurni smo da bi svako od njih u stručnim i ostalim časopisima objavljivao svoje radove o istraživanjima koje su vršili u našem kraju. Da li nadležni shvataju koliko bi to značilo za Trebinje? A novac za takav projekat sigurno bi se dobio iz nekih stranih fondova. Takođe, jedan ovakav projekat bitno bi doprinio rješavanju pitanja starine našeg grada, očuvanju arheoloških nalazišta, njihove zaštite i obilježavanja, te stavljanju u turističke prospekte radi privlačenja turista.

Dosadašnji nemaran odnos trebinjskih istoričara i zvaničnika, mora se pod hitno zaustaviti jer imamo šta da pokažemo a i da ostavimo budućim generacijama. “Ko zna ko je, opstaće”.

U aktuelnom turističkom prospektu Trebinja nigdje ne piše da mi SRBI ovdje živimo od pamtivjeka, o čemu pišu i istoričari  sa samog početka nove ere, kao na primjer:

Apian iz Aleksandrije, II vijek stare ere, kaže da je rimski vojskovođa Flavius Flakus vodio borbu 135 godine stare ere sa Srbima u dolini Neretve, koje naziva Ilirima ili Dalmatima”.

Jedan vizantijski pisac iz XII vijeka kada govori o Iliriji kralja Aergona iz III vijeka stare ere doslovno kaže ‘Srpska imperija’.

Francuski istorčar Priko d' Sent-Mari kralja Argona naziva kraljem Srba.
-Eusebius Pamphili IV vijek, u svojoj hronici kaže da je Tiberije pobijedio 9. godine nove ere „Srpske Dalmate”.

Danas se na Porfirogenitovom djelu „O upravljanju carstvom“ te­me­lje svi školski i univer­zi­tet­ski programi, iako postoje an­tič­ki i srednjovjekovni spisi ko­ji o porijeklu Srba govore drugačije.

Sa­vre­mena arheologija, antro­po­lo­gija i genetika su dokazale jasne protivrječnosti u teoriji o velikoj seobi naroda. Ova teorija se polako raspada jer antropologija, genetika, demografija, lingvistika, arheologija… i Porfirogenit sa druge strane ne mogu da se uklope. Iz tog razloga ova teorija mora se zaboraviti, a samim tim mijenja se i istorija Trebinja.

Preporučijemo vam da pročitate knjigu Dragoljuba P. Antića PRIRODNO-FIZIČKA GENEZA SRBA.

Zašto se mi stidimo da kažemo da smo oduvijek ovdje? Onda će sve ono što je u našem muzeju označeno kao ilirsko biti preimenovano u SRPSKO. Nedopustivo je za istorijsku nauku da bez objašnjenja piše o masi “varvarskih Slovena” koji se pojavljuju na prostorima Ilira, a da ni jednom riječju ne registruje kako se to dogodilo i gdje su sada Iliri.

Jednostavno, nije ni moglo ništa da se napiše jer su Iliri – SRBI!

Vjerovatno će se neko postidjeti da opet napiše da je Klobuk najstarija tvrđava u BIH. Doktor Aleksandar Ratković kaže da se u blizini Trebinja, a istočno od Bogojević sela, prepoznaju ostaci utvrđenog ilirskog naselja. I šta ćemo sa tvrđavom Dalma građenom prije nove ere?

Od velikog je značaja istražiti i da li su Licinije, Kutuzov, a time i Sveta Irina, svi kraljevi o kojima smo pisali, Desa otac Nemanjin, pa i Brankovići iz naših krajeva. To bi bilo od velikog značaja za naš grad. Samo nemojte reći da to nema ko da uradi i da za to nema sredstava. Ako ima za luksuzne automobile, mora biti i za ovo.

Ovdje moramo ponoviti riječi Miloša S. Milojevića koji u svojoj knjizi „Odlomci istorije Srba“, na stranici 90, navodi: Samo jedno, jedino Trebinje i njegova oblast, mala ali neznatna, sa uskim jezičkom srpske zemlje do Duklje i Prehvale pod Šarom, koju razbojnički velikaši, valjda, zbog sujevjera, ne smeđahu oskrniti i utamaniti, ostade vjerna starom rodu i poretku, a sa ovim i nezavisna. Od ovog dana postade trebinjska oblast, koja se pravedno dičaše svojim patriotizmom, ostade svoj srpskoj zemlji i carevini toga doba. Samo se jednom Trebinju ima blagodariti što ne propade cio narod srpski i što se možda i neutamani. Ovome još i dan-današnji blagorodi svjestan narod srpski i sinovi Obilića“.

Nadamo se da će se neko prihvatiti posla i sve u vezi istorije Trebinja sročiti u jednu knjigu pisanu po najnovijim saznanjima, a sve u slavu našeg grada. Naš grad svojom burnom istorijom to i zaslužuje, a i naši preci.

/kraj serijala/

Zahvaljujemo se saradnicima, uglednim turističkim i istorijskim stručnjacima, kao i ljudima iz drugih oblasti poput ekonomije i arheologije iz Trebinja i Beograda koji su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme i u proteklih mjesec dana pisali ovaj serijal.

Prethodni članak možete pročitati OVDJE.

Sve članke iz ovog serijala možete pročitati OVDJE.