Religija drveća i biljaka kod starih Srba bila je veoma razvijena. Mnogo toga sačuvalo se do današnjih dana kroz pravoslavno hrišćanstvo, prije svega vjerovanja za Badnjak i drvo-zapis.

vjerovanja u drveca stari srbi

Pogledajte 10 svetih biljaka i koje značenje oni nose:

Bagrem (Robinia pseudacacia L. – Papilionaceae)

Bagrem nije dobro drvo i zato ne treba da bude blizu kuće. Srbi su bagrem zvali nerod (bez roda). Kalemljenje bagrema je skrnavljenje. Bor (Pinus silvestris L. - Pinaceae)

Bor je izrazito sjenovito drvo ako je sam iznikao na grobu ili u blizini. Ako je bor namjerno posađen na nekom znamenitom mjestu, ili ga je posadila neka važna ličnost (kralj), onda postaje značajan i tu se okuplja narod. Bor pored manastira Nikolje u Ovčar banji - kultno mjesto. Breza (Betula L., B. verrucosa Ehrh. (B. pendula Roth), B. pubescens - Betulaceae)

Srbi su od grana breze pravili metle. Breza je prokleto drvo jer su Spasitelja šibali brezovim granama. Od suve kore breze se prave baklje (lile) koje se pale na Ivanjdan ili Petrovdan. Iz debljeg drveta breze se u rano proljeće toči sok koji se pije umjesto vode. Vrba (Salix alba L. - Salicaceae)

Vrba u srpskim vjerovanjima i religiji ima značajno mjesto. Vrbovim grančicama se udaraju (šibaju) djeca i odrasli na Mladence, Lazarevu subotu i Cvijeti i pri tome govore uz smijeh: „Rasti kao vrba”.

Praznik vrbe je Lazareva subota - Vrbica, kada se osvećuje u crkvi. Kora bele vrbe je ljekovita kod nazeba i temperature. Vrba iva sa svojim pupoljcima je vjesnik proleća. Čim vrba ozeleni (vrbopuc), narod vjeruje da kod žena poraste polna želja. Glog (Crataegus oxyacantha L., C. monogyna Jacq., C. nigra W.K., C. pentagyna W.K., C. azarolus - Rosaceae)

Srbi su vjerovali da je glogov štap (kolac) najmoćnije sredstvo protiv vampira i zlih duhova - demona. Cvijet i plod gloga se u narodnoj medicini upotrebljavaju za liječenje srca.
Drijen (Cornus mas L. - Cornaceae)

Drijen je drvo koje prvo cvjeta u proljeće, a posljednje zrele plodove daje u jesen. Drijen se povezuje sa zdravljem i njime se kiti o Đurđevdanu. O Bogojavljenju se daje deci da pojedu drjenov cvijet da bi bili otporni i zdravi.

Dud (Morus nigra L., M. alba L. - Moraceae)

Crni dud potiče iz Turske, a bijeli iz Kine. Obje sorte duda imaju ljekovita i hranljiva svojstva. Nije dobro za kuću i ukućane ako se žile duda podvuku pod kuću, cijela kuća će izumrijeti i opustiti. Ogroman dud blizu kuće - kuća je odavno opustila. Jabuka (Pirus malus L. - Rosaceae)

„Bosiljak se od mirisa daje, jabuka se od milosti daje”.

Jabuka je simbol prijateljstva i ljubavi prema bližnjem i Srbi su je rado jedni drugima nosili na dar. Prije Petrovdana (12. jul) se nisu jele jabuke. Jabučicu u grlu imaju muškarci, a žene nemaju.

Sadnja i kalemljenje raznih sorti jabuka (slatke, mirišljave ili kisele), kod Srba je značilo obavezu i čast. Ko nije kalemio voćke, nije smio ni da ih sječe. Jabuka je sastavni deo svadbenih i vjerskih ceremonija. Lipa (Tilia L. - Tiliaceae)

Lipa je kod Slovena bila sveto drvo, pa samim tim i kod Srba. Lipa se sadi daleko od kuće (bar 100 m) i ona svojim mirisnim cvjetovima osvežava okolinu i daje pčelama dobru pašu, a one lipov med koji je bio osnovna sirovina za pravljenje medovine. Lipov ugalj prečišćava vodu, a lipovim ugljem u prahu se odlično čiste zubi i desni. Orah (Juglans regia L. - Juglandaceae)

Kad na svetog Iliju (2. avgust) zagrmi, pocrvljaće orasi. Orasi su sastavni deo postavke na stolu za Badnji dan i Božić. Od ploda sitno samljevenog oraha Srbi su cijedili ulje za jelo (10 kg oraha = 1 litar ulja). Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjenke koja pada na kuću. Nije dobro sjedati u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici - ovdje su svi ukućani izumrli.