U Muzeju Hercegovine, večeras je gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević otvorio izložbu pod nazivom "Jelena Velika - Kraljica" u čast krsne slave grada Trebinja i Sabornog hrama - Svetog Preobraženja Gospodnjeg, a povodom 700 godina od upokojenja kraljice srpske Jelene Anžujske.
Izložba prikazuje život vladarke iz kuće Nemanjića kroz tri perioda njenog života, od udaje za kralja Uroša Prvog do njegove smrti 1276. godine, zatim samostalno upravljanje dijelom Srbije pod titulom Jelene Velike Kraljice i treći dio poslije 1306. godine, kada se zamonašila i povukla u svoj dvor u Brnjacima, gdje se i upokojila 1314. godine.
Otvarajući ovu izložbu, gradonačelnik Vučurević je istakao da je ova postavka jedna vrsta sjećanja na bogatu istoriju Trebinja.
"Nakon smrti svoga muža samostalno je upravljala dijelom Srbije u takozvanoj državi kraljice Jelene, sa titulom kraljice Srbije, Duklje, Albanije, Huma, Dalmacije i primorskih oblasti sa kompletnim upravnim aparatom i dvorom u Trebinju", kazao je Vučurević.
Jelena Anžujska je izuzetna pojava ne samo u srpskoj, nego i u cjelokupnoj evropskoj istoriji, rekao je Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, dodajući da je ona ostala upamćena kao žena izuzetne duhovne snage koju su poštovali i voljeli svi.
"Stoga nije ni čudno što je providencijalni Jovan Dučić postavio njen kip na zidine Starog grada u Trebinju, kao simbol podsjećanja na svojevrsnu zaštitnicu grada na Trebišnjici i misiju koju je ona ispunjavala", kazao je vladika Grigorije.
On je naglasio da ličnost Jelene Anžujske otkriva da je na tromeđi tri države najprirodnije da bude Istok na Zapadu i Zapad na Istoku, ili, po vladici Nikolaju, 'iznad Istoka i Zapada'.
"Nikada svađe, ratovi i rušenje, nego plemeniti i kreativni stvaralački put umjetnosti i kulture koja nikad ne gubi na značaju, već upućuje na neprolazno i vječno", zaključio je episkop Grigorije.
Milica Kotur, pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske, kazala je da je Trebinje grad kulturnog nasljeđa, odnosno onoga što predstavlja identitet jednog naroda.
"Mi smo dužni da sačuvamo ono što su nam naši preci ostavili i da to prenesemo budućim generacijama", kazala je Kotur.
Izložbu čine pokretni arheološki materijali iz manastira Gradac, kao zadužbine kraljice Jelene i panoi sa kopijama fresaka, fotografijama i crtežima manastira i crkava vezanim za ktitorsku aktivnost kraljice, kao i prateći tekst koji pokazuje istorijske okolnosti u vrijeme njenog života.
Autori izložbe su Narodni muzej Kraljevo - arheolog Tatjana Mihailović i istoričar umjetnosti Suzana Novčić i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd - arheolog Emilija Pejović.
U okviru Preobraženskih svečanosti, takođe u Muzeju Hercegovine, predstavljena je i knjiga "Za srpsku vojsku - jedna zaboravljena priča" Mile Mihajlović, novinara RAI televizije, nakon čega je uslijedio kulturno-umjetnički program u kojem su učestvovali Hor iz Zrenjanina i pjesnici sa Kosova.
Šta Vi mislite o ovome?