JAHURA Usvojiti deklaraciju o genocidu nad Srbima u Prebilovcima

Izvor: SRNA Foto: TrebinjeLive
TREBINJELIVE 03. 08. 2015. - 10:20h

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura smatra da parlamenti Srbije i Republike Srpske treba da usvoje deklaraciju u kojoj će jasno stajati da je u Prebilovcima izvršen genocid.

milenko jahura snd prebilovci beograd

Jahura u intervjuu Srni ističe da su ustaški zločini nad Srbima u Prebilovcima u Drugom svjetskom ratu – biblijska tema.

„Do danas takav zločin nije zabilježen. Prije svega, zato što je ponovljen poslije 50 godina kada su meta bili mrtvi – oni koji su već ubijeni 1941. godine, posebno žene i djeca“, objašnjava Jahura i napominje da su u ratu devedesetih godina njihove kosti uništene.

On ocjenjuje da Srbija pa, čak, ni Republika Srpska ne znaju dovoljno o zločinu u Prebilovcima i upozorava da oni koji rade na tome da se ovaj zločin zataška dobijaju ogromna sredstva.

Jahura navodi da je, pred zločin, u NDH planirano da Prebilovci, koji su bili najveće srpsko selo u donjoj Hercegovini, budu uništeni, a svi Prebilovčani ubijeni, kao i da se promijeni ime selu.

On podsjeća da je 1992. godine hrvatski general Janko Bobetko nazvao Prebilovce „pasištem divljih svinja“, čime je potvrdio genocid.

„Prebilovci – selo na zlu glasu. Sad po njemu divlje svinje pasu. Od Hrasnoga, pa do iznad Stoca, sve spržio, ne osta ni koca“, podsjeća Jahura na stihove koje je Bobetko napisao u memoarima.

Jahura navodi da je i sama tadašnja zvanična Hrvatska /NDH/ ostavila podatke o prebilovačkim žrtvama, navodeći da je u Prebilovcima ubijeno oko 800 žena, djece i staraca.

„Najviše su ubijani na jamama. Žene i djeca su odvedeni iz Prebilovaca kamionima, pa poslije vozom do sela Šurmanci, kod Međugorja, i tu je u jami Golubinka 6. avgusta 1941. godine ubijeno 600 žena i djece, djevojaka i starica. Nije bilo muškaraca starijih od 14 godina“, kaže Jahura.

On navodi da je 57 porodica 1941. godine ugašeno, a poslije, sa onima koji su poginuli tokom Drugog svjetskog rata, taj broj dostigao je stotinu.

Svjedoci, kao i same ustaše, 1957. godine na sudu u Mostaru pričali su da su se srpske djevojke same bacale u jame, ne dozvoljavajući da ih ustaše dotaknu.

Jahura navodi da je njegova tetka LJubica Bulut zagrlila svoje troje djece i skočila u jamu sa riječima „Anđeli moji, hajde da letimo“.

On je dodao da je njegova majka Joka Ekmečić, udata Jahura, izbjegla jamu pošto je uspjela da pobjegne iz silosa u Tasovčićima, ali je ubijena njegova baba, koja je tada bila trudna u devetom mjesecu, i njeno petoro djece, od dvije do 17 godina.

Jahura navodi da su poslije Drugog svjetskog rata te jame uglavnom bile zabetonirane jer je donijeta odluka da se ne istražuju i ne iskopavaju, a sahrane nisu dozvoljavane zbog političkih razloga.

„Kosti su, napokon, izvađene i sahranjene, ali su uništene ubrzo u ratu devedesetih, tako da se uopšte ne može utvrditi broj žrtava. A ima još jama u Hercegovini koje nisu otvarane“, navodi Jahura.

Prebilovčani su najviše stradali u Šurmanovačkim jamama, nešto manje na Bivoljem brdu, a ostali su ubijani na drugim mjestima – u Sarajevu, u porodilištu u Mostaru. Gdje god su hvatali grupe Srba odvajali su Prebilovčane i ubijali.

Jahura ističe da za „zločin nad kostima“ u ratu devedesetih godina, kada je kosturnica minirana, nije niko odgovarao.

Postoji krivična prijava i u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu i kod Tužilaštva BiH, ali je ona „gurnuta pod tepih“.

Podnijeta je prijava protiv nepoznatih izvršilaca, ali je ukazano na neka lica koja su bili na određenim funkcijama i koja su fotografisana tog dana u Prebilovcima 1992. godine.

Što se tiče zločina iz 1941. godine, Jahura kaže da je nevjerovatno da je suđenje održano tek 1957, a od nekoliko hiljada onih koji su učestvovali u zločinu optuženo samo 14.

„Najmlađi optuženi zločinac bio je 1918. godište i on je umro kad je izašao iz zatvora. Šestorica su osuđena na smrt, a osmorica na vremenske kazne jer je sud pravio razliku šta je ko radio. Jedni su bili na jami, a drugi dovodili žrtve“, navodi Jahura za Srnu.

TAGOVI:

Komentari

Ko su ti “funkcioneri“ iz 1992?

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.