Srbi u Hrvatskoj su građani drugog reda koji nemaju pravo da obilježavaju mjesta svog stradanja i ispišu ga svojim pismom, izjavio je NJegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije.

Vladika fotije

Vladika Fotije istakao je da o tome svjedoči činjenica da su Srbi pokušavali da obilježe mjesta stradanja tokom građanskog rata devedesetih godina prošlog vijeka, ali da to ide mnogo teško "jer su ti spomenici preko noći uništavani".

On je kao primjer naveo uništavanje spomenika postradalim Srbima u Golubiću kod Knina, koji je srušen iste noći kad je i podignut.

Episkop Fotije rekao je za "Večernje novosti" da će NJegova svetost patrijarh srpski Irinej uoči Preobraženja doći u dvodnevnu posjetu Dalmatinskoj eparhiji, povodom obilježavanja velikog jubileja - 400 godina Bogoslovije manastira Krka.

"Planirano je da patrijarh 18. avgusta prvo posjeti našu crkvu Svetog Ilije u Zadru, potom i rimokatioličku crkvu Svete Stošije u kojoj se čuvaju mošti ranohrišćanske svetiteljke velikomučenice Anastasije. Tu će se sresti i sa nadbiskupom zadarskim Želimirom Puljićem, koji je, istovremeno i predsjednik Biskupske konferencije", najavio je vladika Fotije.

Odgovarajući na pitanje ima li najava da će obilježavanju 20 godina akcije hrvatskih snaga "Oluja" prisustvovati i neki Srbi u Hrvatskoj, episkop Fotije je rekao da Srpska pravoslavna crkva u tome ne može da učestvuje, niti želi, niti joj je tu mjesto.

"Mi tamo ne bivamo, niti bismo bili. A Srbi koji namjeravaju, trebalo bi da znaju zašto to čine. Tokom 4. i 5. avgusta, mi širom Eparhije dajemo pomene i parastose za Srbe postradale tih dana i tokom rata. Molimo se za ljude koji su nevino stradali. Naše obilježavanje tog tragičnog događaja su molitva, pokajanje i vjera", rekao je episkop dalmatinski.

Vladika Fotije je rekao i da se u Crkvi svakodnevno mole za povratak i trajni opstanak Srba u Dalmatinskoj eparhiji i u Hrvatskoj.

"Do rata devedesetih u Dalmaciji je živjelo 120.000 Srba, danas jedva četvrtina, većinom starijih", rekao je vladika Fotije.

Prema njegovim riječima, najviše naroda iselilo se iz gradova i tamo se najmanje vratilo.

"NJihovi stanovi su zauzeti, pa vrlo teško mogu da se u njih vrate. U unutrašnjosti Dalmacije, u selima, stanje je bolje. Čak i ako se nisu odlučili za konačan povratak, Srbi iz tih krajeva su barem kuće obnovili, a u njih uvijek neko može da se vrati", rekao je episkop dalmatinski Fotije.