Ovih dana u Rezervatu „Klisura reke Uvac“ vrši se prstenovanje bjeloglavih supova i sprovodi program vraćanja ove rijetke vrste u Republiku Srpsku.

bjeloglavi sup uvac trebinje

"Ovih dana prenosimo prvog supa u Trebinje u okviru Programa vraćanja bjeloglavog supa u Republiku Srpsku", kaže Saša Marinković, vođa ovog projekta iz Fonda za zaštitu ptica grabljivaca.

Fondacija za zaštitu ptica grabljivica je nevladina i neprofitabilna organizacija koja se bavi kontrolom ugroženih i naseljavanjem iščezlih vrsta ptica grabljivica. Proces narušavanja staništa i nestajanja vrsta sve je intenzivniji. Cilj fondacije je da uspori i zaustavi taj proces i vrati neke vrste sa kojima smo dijelili životni prostor.

Prije desetak godina na ovom prostoru bilo je samo 17 ovih rijetkih ptica, a danas njihov broj prelazi preko 200. Ovo je najbrojnija kolonija na Balkanu.

Fondacija učestvuje u naučnim istraživanjima i popularizuje nauku kroz edukaciju. Organizuje mrežu saradnika i ornitologa za monitoring ugroženih vrsta i njihovih životnih staništa.

Fondacija za zaštitu ptica grabljivica organizuje predavanja, škole u prirodi, štampa knjige, brošure i plakate sa ciljem da probudi našu svijest i u nama stvori potrebu za očuvanjem biološke raznovrsnosti. Fondacija svoje programe organizuje u saradnji sa Univerzitetom u Beogradu, Institutom za biološka istraživanja “Siniša Stanković” i Srpskim biološkim društvom.

Bjeloglavi sup je ugrožena vrsta na Balkanu i brojnost mu opada. Opšta podrška Fondaciji i ideji zaštite ove ugrožene vrste omogućila je da sačuvamo i umnožimo drevnu populaciju bjeloglavog supa u Srbiji. Beloglavi sup je vrsta zavisna od primjena mjera zaštite.

Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ od 1985. godine prati populaciju bjeloglavog supa u Srbiji i u Hercegovini. Hercegovinu su bjeloglavi supovi napustili na početku rata 1992. godine i jedan broj se preselio u Srbiju.

Program mjera aktivne zaštite posljednjeg jata bjeloglavih supova u Srbiji, koju je predložio Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ država nije mogla da sprovede i broj bjeloglavih supova se sveo na poslednjih 10 parova 1992. godine.

Da bi sačuvali bjeloglavog supa od izumiranja 1994. godine osnovan je Fond za zaštitu ptica grabljivica. Fond za zaštitu ptica grabljivica je upravljao Rezervatom „Klisura reke Uvac“ i sproveo mjere aktivne zaštite u Specijalnom rezervatu prirode, što je povećalo populaciju ove ugrožene vrste za 12 puta.

Uspjeh u zaštiti bjeloglavog supa omogućio je da 2002. godine Fond za zaštitu ptica grabljivica bude registrovan kao legat – Fondacija za zaštitu ptica grabljivica, Beograd. Proklamovani ciljevi osnivača Fondacije su da vrati bjeloglavog supa tamo odakle se povukao, kao i tri iščezle vrste lešinara u Srbiju.

Fondacija uvodi savremene metode konzervacione biologije kao što su reprodukcija ex situ, video-kontrola hranilišta, census, markiranje, satelitsko praćenje i monitoring. Programi fondacije su i praćenje urbanih predatora Beograda i obilazak zaštićenih staništa ugroženih vrsta u Srbiji.