Iako naši stari nisu znali ništa o sićušnim mikroorganizmima koji napadaju naš imuni sistem, od pamtivijeka se znalo da je svježe vrcani med lijek za mnoge bolesti.

medonosna sezona republika srpska radivoje maksimovic

 

Sada postoje medicinski dokazi da bi pčelinji produkti u budućnosti mogli da nam zamijene antibiotike.

Ispitujući pčele, istraživači sa švedskog Lund univerziteta uspjeli su da iz svježeg meda izoluju 13 dobroćudnih vrsta bakterija mlečne kiseline. Sve ove medne bakterije zajedno, mogle bi da u budućnosti predstavljaju aktivni sastojak mnogih lijekova protiv mikroba.

Daljim testiranjima pokazalo se da su ovih 13 vrsta bakterija, kad se udruže, odličan borac protiv bacila rezistentnih na antibiotike, kao što su “staphylococcus aureus“ (otporna na meticilin), “pseudomonas aeruginosa“ i “enterococcus” (otporan na vankomicin).

Jednostavno, u laboratoriji su moćni sastojci meda potamanili sve napadače.

Za sada nisu rađena testiranja mednih bakterija na čovjeku, ali jesu na ranjenim ili povrijeđenim konjima.

Ispostavilo se da bi rane ovih plemenitih životinja mnogo brže zacijelile ukoliko bi bile premazane svježim medom punim ovim sićušnim organizmima.

– Kada uzimate antibiotik, najčešće se u piluli nalazi samo jedna aktivna supstanca, koja je efikasna samo protiv nekih vrsta bakterija. Međutim, ako bi se pacijentima davalo svih 13 vrsta živih bakterija mliječne kiseline pčela, one bi prema potrebi, mogle da na licu mjesta stvore pravu vrstu jedinjenja koje bi savladalo mikro-napasnike. Nažalost, u medu iz prodavnice više nema živih korisnih bakterija, pa samim time ni tolike koristi za čovjeka – objasnio je jedan od autora studije Tobijas Olafson.

Sada je neophodno sprovesti klinička ispitivanja o tome kako bi ovaj svojevrsni prirodni bakterijski koktel djelovao na čovjeka u slučaju infekcije.

Ono što je dobra stvar jeste to što je čak i u najsiromašnijim zemljama med vrlo lako dostupan lijek.