Vidovdan je nepokretni vjerski praznik koga 28. juna obilježava Srpska pravoslavna crkva.

vidovdan

Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Najznačajniji je Kosovski boj 1389. godine, pogibija kneza Lazara i početak propasti srpskog srednjovjekovnog carstva.

O porijeklu narodnog naziva za Vidovdan postoji više verzija. Po jednoj se proslavljanje vezuje za slovensko paganasko božanstvo Svetovida, a po drugoj za poštovanje Svetog Vida, zapadnohrišćanskog sveca kojeg su u Srbiji u vrijeme cara Dušana slavili tadašnji gastarbajteri - njemački rudari Sasi, pa ga prihvatilo i lokalno stanovništvo.

U srpskoj istoriji pored Kosovskog boja, za Vidovdan se takođe vezuje: atentat na austrougarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda koji je 1914. izvršio Gavrilo Princip, što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.

Godinu dana kasnije na isti praznik srpski ministar unutrašnjih poslova Ljubomir Jovanović sa Esad-pašom potpisuje u Tirani sporazum o uniji Srbije i Albanije.

Na Vidovdan 1919. potpisan je i Versajski sporazum kojim je okončan Prvi svjetski rat.

Na ovaj praznik 1921. godine kralj Aleksandar Prvi Karađorđević donio je Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. A 1948. na Vidovdan je donijta Rezolucija Informbiroa kojom se Titova Jugoslavija razišla sa Staljinovim Sovjetskim savezom.

Amandman na Ustav Hrvatske po kojem su Srbi prestali da budu konstitutivni narod donijet je takođe na Vidovdan 1990, dok su godinu dana kasnije na graničnom prelazu Holmec između Austrije i Slovenije na ovaj praznik poginula dva vojnika JNA u sukobu sa slovenačkom teritorijalnom odbranom.

Takođe na Vidovdan 1992. probijen je koridor kod Brčkog čime su spojena dva dijela Republike Srpske.

Na Vidovdan 2001. Slobodan Milošević je izručen Haškom tribunalu, a 2006. godine Crna Gora je primljena u UN kao 192. članica.