KAKO PREPOZNATI HERCEGOVCE Po raštanu, promaji, akcentu

Autor: Božo Morić Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 14. 04. 2015. - 18:46h

Hercegovce je lako prepoznati gdje god da se pojave. Po čistom akcentu, kao kršne momke i djevojke, raštanu, ali i po konstatacijama koje  se malo gdje drugo mogu čuti.

Hercegovac

Kažu, nije Hercegovac onaj ko nije probao raštan. O toj „čudnovatoj“ biljci, koju rado jedu i kada odu iz otadžbine i prenose je svojim potomcima, kažu da je ne bi dali ni za šta na svijetu. Sa sobom ponesu i mnogo izreka koje su u rodnoj Hercegovini postale pravila.

Tako, Hercegovac kao pravilo uzima da poslije pranja kose nema izlaska vani – da se usta ne okrenu i ne dobije upalu mozga. A može, vele, ne daj Bože, i promaja ubiti ili se vrat ukočiti. Pa kud onda?

Neka Zore Dušanova je tako izašla vani, tik što je oprala kosu. Kažu tri noći i tri dana nije mogla zaspati koliko ju je glava bolila. Na kraju, doktori utvrdiše da ju je promaja udarila. Ali srećom, nije je ubila.

Pričaju da kada Hercegovac vidi psa prvo što pita je „Hoće li ujesti“, dok i odrasle pitaju „Sluša li te ćaća“. Ne bi bili to što jesmo da nam majka, nakon što se udarimo igrajući se na hercegovačkom kamenjaru, ne da dodatnu turu degeneka sa šipkom po imenu „Mirko“. Pričaju, iz toga razloga ime Mirko mnogi ne vole da čuju, a kamoli da ga nekome daju. Iz djetinjstva pamte samo jednog – onog od kojeg ostaju crvene štrafte.

Ako šta ko uradi, a da to prije mnogima nije pošlo za rukom, u to mu se ne vjeruje, ali ljubomora se iskazuje sa samo tri riječi „Jesi malo sutra“. A ako kome daješ savjet, a on onako namrgođen, nikakav, ljut, bijesan ko ris odgovoriće ti – „Ko te šta pit’o“, iako si mu samo htio pomoći.

Čuvena hercegovačka jela nadaleko su poznata. Gosti se oduševe, rado ih jedu ponovo, ali sva ta jela imaju jednu manu. Naime, kad gost priupita za recept dobije odgovor da se brašna, soli, šećera, mlijeka i drugih potrebnih namirnica stavlja „od oka – kako-kad“. U svake domaćice ista pita, ali svaka sa različitim količinama potrebnih sastojaka.

Za rođendan se dobijaju posebni pokloni. Za njih najčešće slavljenik od roditelja dobija šarenu lažu ili jednu praznu i u drugoj ništa, dok se za svadbu, da se zna da žene sina, obavezno puca iz vatrenog oružja. „Ćaćina sinčina, rodila ga majka – nek’ nam je samo živ i zdrav!“.

Ako se za ikoga može reći da su dobri đaci i studenti onda su to Hercegovci, ali kako kod ostalih, tako i kod nas Hercegovaca uvijek ima onih koji neće da uče. I za njih u Hercegovini imaju rješenje – „učlani se u stranku ili kopaj kanale„.

„Milojka! Bogati đe ti je čo’ek. Ču đe je!? Eno ti ga spava ko zaklan“, često se čuje u Hercegovini.

Ali ne bi mi bili mi, da sve to isto ne prenesemo i u mjesto gdje odemo. Tako je kažu neka Stane, kad je 1946. godine otišla u Banat, sinu njenog prvog komšije, vidjevši ga da sa samo šest godina pije crnu kafu rekla „Samo ti pij. Ali čuli šta ti veli luda Stane – porašće ti rep ko u krave. Pa ti samo pij, a đeš onda sa njim dobro se pozamisli“.

Za nas važi i da smo temperamentni, od riječi, da volimo drugom smjestiti dobru šalu, ali, po mogućnosti, da taj ne smjesti na naš račun. Tada već zna biti i ljutnje, a ponekad i da sa tim ne pričamo koji dan.

To smo ti mi, Hercegovci od glave do pete! Ima još mnogo šta nabrojati, ali i ovo je dosta!

TAGOVI:

Komentari

nidje veze sasvim normalno da te zaboli glava kad izadješ vani mokre glave, naravno ako je vani hladno.

Odgovori

Ja znam da Hercegovce Purgeri prepoznaju po vjerovatno „cistim“ bijelim sportskim carapama kao trend za svaku cipelu.

Odgovori

U Hercegovini se ne kaže Stane nego Stana, mada ovi bliži Dubrovniku kako prodavaše patate (krtolu) preuzeše govor i kvare najčistiji Srpski jezik. Tako da bi trebali da se okanu tuđih riječi i da kući (a ne doma) ne govore šporkim(prljavim) govorom.

Odgovori

Nisam znala da mi Hercegovci pricamo cisti Srpski jezik, rodjena Stocanka a ovo cujem prvi put, svasta…

Odgovori

Pojma tu nemas prijatelju. Idi sikaj cele, jadan nebio!

Odgovori

Možda u tvom ličnom riječniku ili u Srbiji.

Odgovori

E da mi se sada najesti rastana , bele corbe i pite savijace …Pa dje bi mi bio kraj … Ali samo pusta zelja zivim daleko od Dabrice u tudjem svijetu …Gde vaze drugi obicaji i nepostenje koje mi Hercegovci nikako nemozemo prihvatiti … Za ovaj celokupan clanak piscu se posebno zahvaljujem na dosetki reci koje retko cujem … Pozdrav piscu i svima koji su vezani za Hercegovce…. :)

Odgovori

Simpatican tekst i prilicno istinit.Sto se tice najcistijeg srpskog jezika misli se na Istocnu Hercegovinu.

Odgovori

Rođen sam kao prva generacija kolonista u Bačkoj, ali sve ovo što je nabrojano i dalje važi. Raštan jedem kao i moja deca koja ga obožavaju i jedu ga bez hleba, belu čorbu takođe. Čim progovorimo pitaju nas jeste li hercegovci i mogu reći da se time ponosimo jer nećemo da „mjaučemo“ kad pričamo kao ostali u okolini.
Što se tiče govora istočnohercegovački dijalekt je uzet (Vuk Karadžić) kao osnova srpskog gramatičkog jezika pa sad vidize gde se priča najčistiji srpski jezik.
Moje poreklo je Bileća- Hadžibegovo brdo selo Baljci.

Odgovori

Roditelji Hercegovci a ja Backulja/Bacvanka/, oni do smrti nisu promenili govor ,nikad nisu razvlacili kao mi bacvani. Pita se mesila redovno ,sirnica,krompirusa…burek,a o rastanu i da se neprica,imao je uvek svoj deo baste

Odgovori

Moja “Stane“ postoje padeži u srpskom jeziku i u Hercegovini se koriste pravilno i precizno. Pogranična mjesta (prema Dubrovniku) koriste dosta riječi koje su pokupili na nekom radnom zadatku u Dubrovniku ali ne možemo nikako reći “Pitala Stane Stevana zašto nije….“ već onako kako je i zapisao Vuk : Pitala Stana Stevana… U tim mjestima govore za žene Mile Mare Stane itd ali ne možemo nikako tvrditi da se tako priča u Hercegovini ako dvadeset sela tako govori.

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.