DA LI ZNATE Šta je Dučić poklonio „milom Trebinju“?

Autor: Božo Morić Foto: TrebinjeLive
TREBINJELIVE 07. 04. 2015. - 19:02h

Na Blagovijesti 1943. godine napustio nas je jedan od najvećih pjesnika koje je imao srpski rod, naš Trebinjac i diplomata Jovan Dučić.

jovan ducic min

Nije nas zadužio samo pjesničkom riječju i diplomatijom, već i sa svojim poklonima i zavještanjima gradu Trebinju. Znao je da kaže „U milo moje Trebinje“ i želio je da njegovo Trebinje bude kulturni centar, a bio je i jedan od prvih inicijatora da naš grad dobije Muzej, za koji je napravio i nacrt kako bi trebao da izgleda.

Ne zna se tačno šta je sve „knjaz pjesnika“ ostavio u amanet gradu podno „Leutara“ i njegovim stanovnicima. Darivanje je podijeljeno u dva perioda – do 1941. godine dok je Dučić bio živ i do kada nije otišao u daleku Ameriku i period poslije njegovog upokojenja.

Htio je da Trebinje bude što ljepše. Donosio je statue, gradio spomenike, poklanjao kamenu plastiku… Ulazeći u dvorište Sabornog hrama Svetog Preobraženja Gospodnjeg dočekuju nas prvi pokloni Jovana Dučića. Dvije vaze na zidovima kapije poklon su našeg slavnog sugrađanina. Dalje kroz park divimo se fontani i statui boga Plakira, a samo desetak metara naprijed, gdje razgovoraju Dučić i Njegoš, nalaze se dva lava sa postamentima, takođe zaostavština Jovana Dučića. Preko puta, na zidinama Starog grada, spomenik Jeleni Anžujskoj, a na drugoj strani čuvena „Dučićeva česma“. Dolazak prema korzou ne može izostati da pogled ne usmjerimo prema Njegošu. Upravo taj spomenik, prvi u svijetu u čast Njegoša, podigao je po peru njegov potomak Jovan Dučić. Preko puta, kod Katoličke crkve, Dučić nam je ostavio stub sa kapitelom – reljefnu vazu za cvijeće.

pokloni jovana ducica trebinju

Dok se divimo ljepoti stogodišnjih platana i pijemo kafu u jednoj od kafana uz sami Trg, nemoguće je a da ne prokomentarišemo ljepotu spomenika Oslobodiocima Trebinja. I njega je našem gradu poklonio Dučić, za koji je sam izradio skicu. Otkrivanje tog spomenika bio je posljednji dolazak Dučića u rodno Trebinje.

Prolazeći kroz tunel u Starom gradu često, posebno noću, komentarišemo svjetlo koje sija drugačije od svih ostalih u gradu. Ali posebnu pažnju privlači i luster od kovanog gvožđa. I to je poklon našeg Dučića.

Dio poklona uništile su ustaše, a dio komunistička vlast poslije Drugog svjetskog rata. Više nema dva orla raširenih krila na Dubrovačkoj kapiji, statue Herkulesa i Atlasa koje su bile postavljene na ulazu u Stari grad, četiri statue i fontane u parku koji se nekada nalazio u blizini sadašnje zgrade Gradske uprave…

Današnjem Muzeju Hercegovine, Jovan Dučić je poklonio oko 80 ulonaka umjetničke kamene plastike, većinom originala iz 1., 2. i 3. vijeka nove ere, klasične umjetnosti i helenističke radosti.

pokloni jovana ducica trebinju

„To su većinom skulpture i reljefi. Skulpture – glave koje predstavljaju božanstva ili portrete, a reljefi su dijelovi sarkofaga, koji predstavljaju mitološke i herojske scene. Dva sarkofaga su čitava. Na jednom je prikazana amazonomahija – borba Grka i Amazonki po antičkom uzoru, nastao u 2. vijeku, a drugi sarkofag je sa prikazima gilandi, a to su eroti koji nose te gilande, vijence od cvijeća i voća, nastali početkom 1. vijeka nove ere“, kaže za TrebinjeLive.info Veseljka Salatić, direktor Muzeja Hercegovine.

U Muzeju u Starom gradu nalaze se i kapiteli jonskih i koritskih stubova, maske pozorišnih scena, sine (česme), floralni motivi akantosa i lotosa, parapetna ploča sa prikazom vriježa… Što se tiče kamene plastike, u Muzeju se nalaze i dvije-tri replike iz doba renesanse, kao i petnaest slika, od kojih se izdvajaju rad španske Korelijeve škole iz 16. i 17. vijeka – „Kupiret i mozaik iz jedne niše“, jedna tapiserija – rad srednjoevropske radionice sa biblijskim prikazom, kao i rad sa japanskim prikazom igračice iz 19. vijeka. Tu su i slike Stojana Aralice – dva portreta i slika mrtve prirode koja predstavlja  cvijeće u kolorističkom ekspresionizmu, a u Muzeju se nalazi i inpresionizam čuvenog vajarskog slikara Daniela Mihaleka, koji je prikazao baštu u proljeće.

pokloni jovana ducica trebinju

Pored toga, Muzej čuva i portrete Jovanove familije, kod koje je boravio u Americi – slikara Milivoja Uzelca i crtež Jovana – grčkog slikara Koste Pikindisa, kao i radove grafičara Viralta i slikara koji je radio portrete po fotografijama Dučićeve porodice.

„Ima i oko petnaest ordenja kada je radio kao ambasador i to od država Mađarske, Rumunije, Čehoslovačke, Grčke, Italije, Egipta, Španije i dva Jugoslovenska – I reda Svetog Save i Jugoslovenske krune. Tu su i dva pozlaćena mača koja su išla uz ambasadorsko odijelo, koja su izrađena u Toledu“, zaključuje Salatićeva u razgovoru za TrebinjeLive.info.

Trebinju je poklanjao i sadnice koje je dopremao iz Italije, a da bi se održalo zelenilo nabavio je cisternu za vodu sa konjskom zapregom.

BOGATA OSTAVŠTINA KNJIGA

ljiljana ninkovic legat jovana ducica trebinje

U sklopu Narodne biblioteke u Trebinju djeluje Legat Jovana Dučića. Do 1941. godine Dučić je Trebinju ostavio 1.500 knjiga, a početkom 1961. godine brodom „Trebinje“ stigla je Dučićeva biblioteka i lična arhiva.

„Prema popisu od 1. maja 1961. godine, Dučićeva biblioteka ima 5.427 bibliotečnih jedinica, a to su: knjige, prepisi, dokumenti, pjesnikovi rukopisi, lične stvari, fotografije i drugi vrijedni predmeti“, kaže za TrebinjeLive.info Ljiljana Ninković, rukovodilac Legata.

Dvije i po godine kasnije – 1964. u Trebinju boravi stručna ekipa od 18 bibliotekara iz Beograda i Sarajeva, koji su uradili stručnu obradu Dučićevog legata. Legat predstavlja stalnu izložbu Dučićevog književnog fonda, pa se pored struke vodilo računa o formatu, kvalitetu i boji poveza.

Kako nam je rekla Ljiljana Ninković, Legat se sastoji od dva fonda publikacija – Trebinjskog i Američkog.  Oko 4.000 knjiga su dio Američkog i to su knjige koje su stigle iz Amerike, a Trebinjskom fondu pripada 1.401 naslov.

Unutar oba fonda izvršene su podjele na deset kategorija i to na Dučićeva sopstvena djela; knjige sa posvetama; riječnike, enciklopedije i priručnike; svjetske jezike na kojima su publikacije napisane – djela na francuskom jeziku; publikacije na srpskom jeziku; djela na italijanskom jeziku; djela na engleskom jeziku; publikacije na njemačkom jeziku, periodika domaća i strana i lična pjesnikova arhiva.

U okviru Američkog fonda ima 3.889 naslova podijeljenih u deset grupa. Grupu „Knjige sa posvetom“ čini 290 naslova, među kojima i posveta Ive Andrića. Treću grupu broji 332 naslova. Međutim, knjiga je mnogo više, jer su neke publikacije od više tomova i djela na više stranih jezika, ali i djela na srpskom. Tu su djela iz filozofije, prava, etike.

Četvrta grupa je najbrojnija i ona ima 1.316 naslova. Petu grupu čini 548 naslova. U ovoj grupi Američkog fonda nalaze se djela mnogih značajnih poznatih pisaca – Alekse Šantića, Đure Jakšića, ali i djela na bugarskom, rumunskom, ruskom, staroslovenskom jeziku.

spomenik oslobodiocima trebinja

Šestu grupu čini 329 naslova i u okviru nje su najstarije knjige iz Dučićevog legata. Osim na italijanskom, nalaze se i djela na španskom, portugalskom, francuskom, latinskom jeziku, kao i nekoliko knjiga neprocjenjivih vrijednosti i najstarijih u legatu – knjiga iz 1565. godine Ludovika Đirkadinija – „Komentari o najpoznatijim mjestima u Evropi“, iz 1573. „Bijesni Orlano“ Ludovika Arijosta, iz 1601. godine „Opis Napuljske kraljevine“ Šipjone Marcele, koje su smještene u trezoru Biblioteke.

Sedma grupa ima 94 naslova, dok osmu čini 48 naslova. Deveta ima 216 naslova od čega 135 na stranim jezicima, a deseta je arhiv i ima 695 knjiga.

Trebinjski fond sada ima 1.401 naslov, koga je činila Dučićeva pošiljka 1941. godine. Iako je poslao 1.500 knjiga, određen broj knjiga je nestao i izgorio tokom Drugog svjetskog rata.

„Trebinjski fond nema prvu, devetu i desetu grupu. Prvu zato što su to sopstvena Dučićeva djela i ponio ih je sa sobom u Ameriku, a deveta i deseta grupa stigla je poslije njegove smrti, tako da su ostale grupe iste i zovu se kao i kod Američkog fonda“, rekla je Ninkovićeva.

Ovaj legat je smješten u posebnoj prostoriji Narodne biblioteke u Trebinju. Publikacije se mogu koristiti samo u prostoriji gdje je legat smješten, uz prisustvo bibliotekara koji radi u legatu i ne mogu se iznositi u čitaonicu biblioteke.

Prema testamentu, Dučić je dio novčanih sredstava ostavio SPKD „Prosvjeta“, ali pošto je poslije Drugog svjetskog rata zabranjen rad nacionalnih udruženja, a na insistiranje Čeda Kapora, novac je preusmjeren u Trebinje, za izgradnju Dučićevog Muzeja. Međutim, zbog inflacije novac je vremenom izgubio vrijednost.

Drugi dio sredstava testamentom je namijenio za izgradnju pravoslavne crkve u stilu kosovske Gračanice, u kojoj je želio da se sahrani. Ta sredstva su bila u SAD, i vremenom su se smanjivala, tako da na kraju nisu bila dovoljna za izgradnju crkve.

Ipak, 2000. godine, otvorena je Hercegovačka Gračanica u koju je sahranjen Jovan Dučić.

U znak zahvalnosti, Jovanu Dučiću je 1996. godine u centru Trebinja podignut spomenik, rad vajarke Drinke Radović. Ono što čudi, jeste podatak da rijetko ko sa sigurnošću može tvrditi koja je Dučićeva rodna kuća u Podgljivlju.

Gimnazija, književna zajednica, centralna ulica, jedno kulturno-umjetničko društvo u Trebinju danas nose naziv po Jovanu Dučiću.

A godinama unazad se održava manifestacija Dučićeve večeri poezije.

jelena anzujska kip stari grad trebinje

pokloni jovana ducica trebinju

pokloni jovana ducica gradu trebinju

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.