Riječ "arhiepiskop" je nastala od grčke riječi “arhi” (iznad, nad, gospostven) i egipatske “mandra” (stado). U Srbiji označava duhovnog vođu — starješinu važnijeg ili većeg broja manastira. Najviši je kaluđerski (monaški) čin.

srpski arhiepiskopi i patrijarsi

Hronološki vam donosimo listu "Ko su sve bili srpski patrijarsi i arhiepiskopi od Svetog Save do danas".

Svi srpski arhiepiskopi

1. Sveti Sava 1219-1233, 1235.
2. Sv. Arsenije I Sremac 1233-1263, 1266.
3. Sveti Sava II 1263-1271.
4. Danilo I 1271-1272.
5. Sv. Joanikije I 1272-1276, 1279.
6. Sv. Jevstatije I 1279-1286.
7. Jakov 1286-1292.
8. Jevstatije II 1292-1309.
9. Sveti Sava III 1309-1316.
10. Sveti Nikodim 1317-1324.
11. Sveti Danilo II 1324-1337.

12. Sveti Joanikije II 1338—1346.

Svi srpski patrijarsi

Upotreba ove titule počinje negdje od Četvrtog Vaseljenskog sabora (451) i nastala je od grčke riječi “patri“ (otac) i “arhi“ (gospostven, vlast). To je titula poglavara pomjesnih autokefalnih crkava.
1. Sv. Joanikije II 1346-1354.
2. Sveti Sava IV 1354-1375.
3. Sveti Jefrem 1373-1379 , 1389-1392,1397.
4. Sveti Spiridon 1379-1389.
5. Danilo III 1392-1398.
6. Sava V 1398-1406.
7. Danilo IV 1406.
8. Kirilo 1407-1419.
9. Nikon 1420-1435.
10. Teofan 1446.
11. Nikodim II 1446-1453.
12. Arsenije II 1453-1463.

Poslije pada Srbije pod Tursku vlast, 1459. godine, u crkvi je nastalo neredovno stanje i patrijaraški presto nije uredno popunjavan. U spisima se 1524. godine spominje episkop Marko koji se ”…pridžava prestola Svetog Save”. Tek je ljeta Gospodnjeg 1557. godine uspostavljeno redovno stanje u Patrijaršiji.
13. Makarije Sokolović 1557-1571, 1574.
14. Antonije Sokolović 1571-1575.
15. Gerasim Sokolović 1575-1586.
16. Savatije Sokolović 1586-1589.
17. Nikanor 1589.
18. Jerotej 1589-1591.
19. Filip 1591-1592.
20. Jovan 1592-1614.
21. Pajsije I Janjevac 1614-1648.
22. Sveti Gavrilo Rajić 1648-1655,1659.
23. Maksim Skopljanac 1655-1674,1680.
24. Arsenije III Crnojević 1674-1690 , 1706.
25. Kalinik I 1691-1710.
26. Atanasije I 1711-1712.
27. Mojsije Rajović 1712-1726.
28. Arsenije IV Jovanović-Šakabenda 1725-1737.
29. Joanikije III Karadža-Grk 1739-1746.
30. Atanasije II Gavrilović 1747-1752.
31. Gavrilo II Sarajevac 1752.
32. Gavrilo III 1752.
33. Vikentije Stefanović 1758.
34. Pajsije II Grk 1758.
35. Gavrilo IV Grk 1758.
36. Kirilo II 1758-1763.
37. Vasilije Jovanović-Brkić 1763-1765, 1772.
38. Kalinik II Grk 1765-1766.

Fermanom sultana Mustafe III ukinuta je 1766. godine Pećka patrijaršija i potčinjena je Carigradskoj. Pećka patrijaršija je ponovo uspostavljena 1920. godine sa sjedištem u Beogradu.
39. Dimitrije Pavlović 1920-1930.
40. Varnava Rosić 1930-1937.
41. Gavrilo Dožić 1938-1950.
42. Vikentije Prodanov 1950-1958.
43. German Ćorić 1958-1990, 1991.
44. Pavle Stojčević 1990-2009.
45. Irinej Gavrilović 2010-