Danas se navršava 75 godina od početka Drugog svjetskog rata, najkrvavijeg i najvećeg ratnog sukoba u istoriji čovječanstva u kome je stradalo oko 55 miliona ljudi.

vermaht pocetak drugog svjetskog rata

Vojne snage fašističke NJemačke napale su 1. septembra 1939. godine Poljsku.

Kopnenu granicu prešle su 44 pješadijske divizije, sedam tenkovskih i četiri motorizovane. U roku od 18 dana Poljska vojska je poražena, a vlada i vojna komanda su pobjegli iz zemlje.

Francuska i Engelska su na osnovu sporazima o uzajamnoj pomoći objavile rat NJemačkoj.

Kasnijim napadom Hitlera na Sovjetski savez, u rat ulaze i trupe Crvene armije.

Po broju država, odnosno ljudi koji su u ratu učestvovao, te broju ljudskih žrtava i stepenu materijalnog razaranja, Drugi svjetski rat predstavlja najveći oružani sukob.

Usljed masovnog uništavanja ljudi, Drugi svjetski rat je u jezik uveo dvije nove riječi: genocid i holokaust.

Tačan broj ljudskih žrtava nepoznat je do danas i procjenjuje se na oko 55 miliona.

Broj ranjenih bio je višestruko veći, što, s obzirom na tadašnji broj stanovnika planete Zemlje, Drugi svjetski rat čini najkrvavijim sukobom u istoriji.

Drugi svjetski rat doveo je do dramatičnih demografskih promjena u mnogim dijelovima svijeta. Cijele etničke zajednice su ili desetkovane ili prisilno raseljene.

Najteži globalni primjer desetkovanja i mučenja jesu evropski Jevreji i Romi.
Na meti fašista našli su se i drugi narodi, naročito slovenskog porijekla.

Rat je ostavio krvave tragove i na Blakanu, a po okrutnosti se istakla ustaška NDH, saveznica Hitlera, u kojoj su masovno stradali Srbi, Jevreji, Romi i drugi antifašisti.
Pobjeda antifašističke kolacije svake godine slavi se kao dan slobode širom svijeta.