HERCEG-NOVI - Publicista dr Milan R. Milanović pripada krugu pisaca koji su svoje djelo duboko ukorjenili u život i vrijeme.

Jedan stari hercegovacko-bokeljski spor knjiga promocija savina herceg novi

On je autor istorijsko-pravnih naslova sa zavidnom bibliografskom jedinicom, a neizrecivu ljepotu svojih radova tematizuje u samosvojnu cjelinu i svojom evokacijom obistinjuje duh zavičajnog.

Suštinu ovaploćene strasti prema Boki i rodnim Bajkovim Kruševicama čini atmosferu knjige “Jedan stari hercegovačko-bokeljski spor“.

Motivski ova tema Milana Milanovića ističe iz zavičajnog miljea-izvorišta i uporišta autorove inspiracije.

Jedan višedecenijski spor između stanovnika Kruševica i Mokrina u ovom autoru je našao izabranika da ga duševnošću svog bića ovjenča knjigom- dokumentom.

To su potvrdili i njegovi zemljaci iz Bajkovih Kruševica koji su se tradicionalno okupili povodom Gospođindana kod Manastira Savina na Kruševičkoj večeri.

Ove večeri služe ljudima ovog kraja da se upoznaju, ali i da predstave djelanost ljudi svog zavičaja. Takva je bila i prezentacija knjige „Jedan stari hercegovačko-bokeljski spor“ o kojem je govorio, u prisustvu velikog broja gostiju, dr Špiro Vuković.

On je rekao da knjiga obrađuje čitav proces sporenja i dogovaranja stanovnika Kruševica i Mokrina, a povodom korišćenja seoskih komunica, koju čine: pašnjaci, sjenokosi, šume, vode i sl.

Problem između dva susjedna sela nastao je nakon Morejskoj rata (1684-1699), kada su se Kruševice našle u sastavu Turske, a Mokrine u sastavu Mletačke republike, kao dijela Boke kotorske.

„Granična međa je poremetila uslove za korišćenje komunica. Sa druge strane, posebno u Hercegovini, izmijenio se odnos prema ustaljenom pravilu striktnog čuvanja cjelovitosti fonda zajedničke seoske imovine. To je izazvalo sukobe, svađe, fizičke nasrtaje, nezadovoljstva, pa su razumni ljudi nastojali da se problemi rješavaju dogovorom“, rekao je Vuković, dodajući da su se sukobi nastavljali i nakon sporazuma o primirju.

Kako sporazumi nisu pomogli, Novska skupština je 1928. godine donijela odluku o pokretanju sudskog spora. Iako nema dokaza o pokretanju, odnosno o nepokretanju spora, sukobi su eskalirali u ljeto 1929. i 1930. godine.

„Prišlo se ozbiljnijem iznalaženju rješenja. Povoljna okolnost se stvorila i novom organizacijom državne vlasti. Umjesto ranije pripadnosti Kruševica trebinjskoj oblasti, a Mokrina zetskoj, oba sela su se našla u Zetskoj banovini“, napominje Vuković, dodajući da je ovim sporazumom formalno učinjen posljednji korak u rješavanju spora.

Knjiga sadrži dosta podataka o načinu života. Dati su i značajni demografski podaci i određena analiza propadanja sela, s tim što autor knjige izražava nadu da se revitalizacija sela može očekivati od realizacije „ transverzalnog puta“, po jednoj ranijoj razvojnoj ideji.

„Milan Milanović ponudio je jednu lijepu i interesantnu knjigu. Posebno je značajno što je sve u njoj rečeno dokumentovano arhivskom građom koju knjiga čitaocima stavlja na uvid. Na određeni način knjiga je, u moralnom smislu, poučno štivo, jer njen sadržaj sporazumijevana je kao način rješavanja veoma važnih međuljudskih problema i nesporazuma“, zaključio je dr Špiro Vuković.