HERCEG-NOVI - Iz večeri u veče, i pored brojnih drugih kulturnih i zabavnih manifestacija, „Trg od ćirilice“ na Belavisti privlači pažnju brojnih posjetilaca.
To je najbolje pokazalo predavanje hercegnovskog publiciste dr Gorana Komara.
U prvim redovima među posjetiocima našli su se akademik Rajko Petrov Nogo, pjesnici Milutin Mićović, Gojko Đogo, profesor Vukašin Baćević i brojni drugi gosti, koji su sa pažnjom propratili predavanje Gorana Komara „Stari ćirilični natpisi istočne Hercegovine“, kako glasi novi naslov njegove publikacije.
Osim predavanja još veće interesovanje izazvala i filmska prezentacija svakog stećka, gomile, crkve i spomenika koje je Komar sa svojom ekipom obišao u istočnoj Hercegovini, Banjanima, Goliji, Boki i južnoj Dalmaciji.
„Ovo je ogromni projekat koji bi trebale da rade institucije, a ne pojedinci. To je istraživanje čija tematika i te kako se uklapa u plan i program naše manifeacije 'Trga od ćirilice', i zato ga predstavljamo na ovoj manifestaciji, koja već skoro mjesec dana Herceg-Novoi čini gradom pripovijetke i lirike. Gradom koji njeguje svoju prošlost i tradiciju, u kojoj se prepliću ljepota starog i izazovna budućnost novog“, rekao je Želidrag Nikčević i naglasio da je novi Komarov rad-projekat izvanredan doprinos srpskoj istoriji i publicistici.
Na početku realizacije projekta, kako kaže Komar, vjerovao je da će se u ovom istraživanju baviti samo neobjavljenim natpisima istočne Hercegovine, ali suočavanje sa određenim spomenicima koji su desetinama puta objavljeni u naučnoj literaturi, a posigurno pogrešno, vodio je neminovnom obilježavanju svih nekropola i spomenika koji čuvaju objavljene natpise.
„Vjerujem da bi bilo moguće jednim veoma opsežnim istraživanjem razdvojiti spomenike nastale u doba poslije kosovske nade i one nastala u doba okupacije, koji slikaju mač pod štitom. Pretežni dio ovog nasljeđa mora se vezati za period poslije Kosova, za period uprave Hercegovinom dinastije Kosača. Stećci su posle Kosova svjedoci tragedije. Sagrađeni su za vječnost i zato moraju biti masivni da uzdrže hod vremena i propadnja“, rekao je Komar.
On je istakao da stećci predstavljaju znak identiteta, te da čine baštinu svih balkanskih začetnika kosovskog zavjeta, kao i ćirilično pismo.
Prostor u kojem su ispisani ćirilični natpisi ograđen je planinskim grebenima visokohercegovačkog krša i riječnom dolinom Neretve (na zapadu), a područjima Banjana, Oputne Rudine i Pive na istoku, te Popova i Bobana i rubovima Trebinjske Šume, Površi, Zubaca i Herceg-Novog na jugu, kazao je dr Komar.
Stećak je u istočnoj Hercegovini, kaže Komar, posve ravnomjerno zastupljen u zonama svih biljnik kultura i prostoru duvana (Trebinje, Ljubinje, Stolac, Bileća) i prostoru ječma i raži (Gacko, Nevesinje).
„Rad koji sam vam predstavio ima prvenstveni cilj pružanja što tačnijeg izgleda natpisa i njihovo čitanje. Ponegdje će biti postavljeni crteži ranijih istraživača kako bi zainteresovani čitalac mogao steći uvid u istorijat razvitka postupka izučavanja starih ćiriličnih natpisa istočne Hercegovine“, zaključio je dr Goran Komar.
Šta Vi mislite o ovome?