Hercegovina je dala mnoge poznate ljude i stvaraoce, brojne profesore i stručnjake. Jedno takvo ime je i dr Marko M. Bajčetić jedan od najpoznatijih stručnjaka ekonomije vodnog sektora kod nas.

marko bajcetic

Napisao je niz članaka, rasprava, analiza, studija i tri knjige. Sve to na razne načine govori o raznim oblicima ove vitalne teme svakog društva. To veliko znanje i iskustvo pretočio je nedavno i u novi naslov-knjigu “Integrativnost ekonomije u vodnom (javnom) sektoru“. Rođen je u Gajdobri, ali korijeni su mu iz Hercegovine. Otac iz Bileće, majka od Setenčića iz Dračeva iz Popovog polja.

-Moj otac Miladin i majka Miroslavka stigli su 17. novembra 1945. godine u Gajdobru kao kolonisti. Ono što je karakteristično za Gajdobru je gajenje duha i poštovanja prema precima. Bolje je reći da je to područje koje je označeno kao rijetko koje znanjem, kulturnim vještinama, a zove se Hercegovina, a tradicija koju su donijeli u Vojvodinu se i danas njeguje. Mnogi prethodnici su učinili za nas mnogo razvijajući i upućujući nas da dograđujemo i unapređujemo te vrijednosti. Mnogi Hercegovci kada dođu u rodni kraj, odnosno kada pređu Čemerno, počinju da ćute. Prvo žele da osjete svoju rodnu grudu. I putevi nas vode sve do Platana u Trebinje. Platani su postali simbol svih nas kada dolazimo iz Beograda, Novog Sada i drugih krajeva svijeta. Obilazimo rodne kuće, ognjišta odakle smo pošli mi i naši preci. Dolazimo po uspomene i čašu ljudskosti. Napajamo se za godinu-dvije ili do novog dolaska idemo tamo kako pjesma kaže „đe me vole, đe me svako zna, u srcu mi i u duši Hercegovina“ –kaže za TrebinjeLive dr Marko Bajčetić dok, sa potpisnikom teksta,  sjedi u restoranu kod zajedničkih prijatelja Milovića u Igalu.

Nadahnuto priča o Hercegovačkoj smjelosti, toj osobini da se upusti u učenja, istraživanja sportske borbe i kulturna iskazivanja citira Biljanu Elez i onu poznatu uzrečicu za ljude zemlje Herceg Stefana „cio svijet naseli, a sebe ne raseli. Hercegovina je zemlja sunca, vina, duvana, ali i ljubavi, plemenitosti i poljupca“.

Nastavljajući da priča o svom rodnom kraju Gajdobri, kaže da iz dokazanih ljudskih sposobnosti i rezultata zajedničkog privrednog, sportskog i kulturnog načina života, Gajdobrani–Srbi iz Hercegovine kao svoje smatraju Hercegovce iz Hrvatske, Srbe iz drugih djelova Srbije, Bosne, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Crnogorce i Makedonce. Posebno svojim Gajdobrani smatraju Njemce, Mađare, Slovake i druge koji su ih dočekali u Gajdobri. Svi oni su sjedinjeni u jedno „gajdobransko biće“, odnosno Gajdobrane. Ljudske vrijednosti Gajdobrana nisu ništa drugo već marljive veličine obima i kvaliteta hercegovačkih i njima bliskih resursa. Šta je dobro u tom korišćenju resursa za sticanje znanja, sportskih i kulturnih vještina? Dobro je jer resursi direktno utiču na opšti i pojedinačni rast i razvoj kvaliteta društvenih vrijednosti, a i naučeni su odgovori kako iz najtežih stanja i situacija da se nađe novi i bolji put. "Iz mjesta sam koje je dalo blizu 40 reprezentativaca u raznim sportovima. Mjesta koje ima 3.000, a zajedno sa Novom Gajdobrom 4.500 stanovnika. To je mjesto koje je dalo i 29 doktora nauka, četiri akademika. Imamo poznate umjetnike i poslanike. Iz tog mjesta se valorizovalo ono što je nastalo na području predaka. Hercegovačke borbe nema bez davanja prednosti ljudskoj dobroti u odnosu na zluradost, svjetlosti u odnosu na tamu i budućnosti u odnosu na prošlost", priča Marko zanesen idejom hercegovačko –gajdobranskog razuma i vještine u društvu i privredi. Kaže da je o tome često govorio, pisao, pričao i držao se riječi svog slavnog zemljaka Jovana Dučića da ne smije biti ograničen zadovoljan sobom i svojom sudbinom.

Imati za sagovornika čovjeka ovog tipa, a koji vodni sektor poznaje u tančine, a ne upitat ga kako Trebišnjicu i njen hidrosistemski potencijal (ne)iskoristiti bilo bi grehota i profesionalni propust.

-Svi već znaju da područje Hercegovine ima oskudne resurse kada je voda u pitanju. Ono što nedostaje, ne Hercegovini, već području čitave bivše Jugoslavije, je svijest o vodi. Upravljanje resursom hidroenergetskog potencijala Trebišnjice je jedno od idejnih rješenja koja se u naučnim i stručnim krugovima i dan danas izučavaju. Ogroman je značaj ovog sistema. Koliko ja znam, a mislim da dobro poznajem upravljnjem vodenim sistemom u Hercegovini, taj sistem je na jednom zavidnom nivou obzirom na prirodne uslove. Sistem se razvija i po mojim saznanjima to će predstavljati jedan od najsavršenijih sistema za upravljanje vodama na području bivše Jugoslavije. U upravljanju vodama mogu biti prisutne dvije strategije razvoja, javno–pravna i savremena strategija zasnovana na ekonomskim instrumentima i elementima u upravljanju vodama prema direktivama o vodama Evropske unije („zagađivač plaća“). A to znači da ekonomija u zakonskim odredbama treba da bude sadržana u svim elementima sa aspekta ekonomisanja dobrima u upravljanju vodama, segmentima upravljanja vodama i u oblastima i uslugama vodnog sektora, kaže Bajčetić.

Na kraju razgovora koji nikako ne može stati u jednu novinarsku priču, Marko Bajčetić pričajući o svojoj struci, rodnoj Gajdobri i svojoj zemlji Hercegovini, kaže da on nije lokal patriota. Smatra da u svojoj priči ima dosta ličnog ili istog i sličnog sa životnim putevima, mišljenjima i stavovima Hercegovaca koje poznaje ali i onih koje ne zna. "Ovo je postala radost koja je spontano nastala i djelimično prenesena na vaš portal koji nas, koji smo daleko od rodne grude, svako jutro ili veče vraća tamo gdje su naši korijeni. To je lijepa i zahvalna misija koja će se svakog dana sve više valorizovati. Ovo su priče za nas koji nismo tu, a svakog jutra smo sa Vama bar u mislima", kaže Bajčetić dan prije nego završi odmor u Igalu i ode u Novi Sad gdje živi i radi. Uvijek sa uspomenama na rodni kraj svojih predaka.